Omalelo gopamithigululwakalo nombili yoshilongo
DIE hoofberig op die voorblad van Vrydag se koerant onder die opskrif: 'Hoofmanne ruk leiers in die bek', het gevloei uit 'n vermaning wat die Raad van Tradisionele Leiers onder voorsitterskap van koning Immanuel Kauluma Elifas verlede week aan politici gerig het. Die verbatim verklaring van koning Elifas word hieronder weergegee. 'n Vertaling daarvan in Engels verskyn op bladsy 11. AAPRESIDENT yoongundu dhoopolotika moshilongo shaNamibia, Aawiliki amuhe amuhe yopolotika moshilongo ashihe, Aaleli aasimanekwa amuhe’ Aakundaneki yiifo nooradio amuhe, Noshigwana sho sha holoka po, Peha lyaaleli yopamithigululwakalo ayehe moNamibia, otandi mu kundu, noku mu hololela nkene twa tila nokuyemata sho twa dhimbulula nkene aawiliki yoongundu dhopolotika taa hunukwa kombepo yuukumwe, okuholathana, efalathanoko, eidhidhimikilathano, unene tuu mokati kaalanduli naayambidhidhi yoongundu dhi ili nodhi ili dhoopolotika.
Ondjokonona yopolotika moshilongo shetu, Namibia, pethimbo lyiita, otayi holola nkene Aanamibia ya kondjo muukumwe nokukambadhala ya kale ya hangana mongundu yimwe. Oonkambadhala ndhika odha ningwa nonando iita yomukolonyeki ya kala ya yaga kegonga naakwashigwana ayehe oya longele kumwe nokuholathana nombili. Nena sha ningi oshihaluthi okuholathana nokukalathana nombili.
Omayooloko gopapolotika opo taga kala. Onkee omayooloko ngaka ina ga ninga uutondwe mokati kaakwashigwana yetweni. Mpaka naa mpeyaka opwa tukuka ompepo yetondathano nokuhwahwameka omaihumbato nga: (i) Omityonayi goongundu tadhi shundulathana (ii) Omashekathano nomayambululathano (iii) Omahongakanitho ga nyatipala (iv) Omaihomateko niikondjitho piigongi.
Aawiliki aasimanekwa, muulethimbo woomvula 18, twa kala memanguluko lyetu, otwa li nokwiipanga iiyimati yombili, engungumano ehumokomeho, esimaneko lyongushu yomuntu, elago muudemokoli. Muulethimbo ndika otwa eende momahogololo ogendji gopaudemokoli wowenewene, nokutaambathana mombepo yuukumwe tayi koko neputuko. Omahogololo goludhi nduka, onkee ngaa tage ke ya.
Ondi uvite moomvula 2009 na 2010 natango otwe ga taalela. Ashike, aawiliki yoongundu dhoopolotika elandulathano ndino lyombili, ngele otaye li etha, ta li ya hunuka, ongaashi ohi momake gomunyenge, nena kape na malimbililo: otatu ka iyadha monkalo yaakwashigwana taa yamukulathana niikondjitho. Onkalo ndjika otayi ka shituka etiko lyombinzi, noomwenyo dhaantu yaa hena ondjo, tadhi ka kana.
Ngele sigo onena oha tu lili ompumpuhodhi omolu aaholike yetu mbo ya sa yo yamwe ya kana pethimbo lyiita iilulu yekondjelomanguluko, ngele shono otwe shi etha shi eendululwe, mbela ombepo yedhiminathanopo otatu ka vula we ngaa okwiigameka kuyo? Na tu taleni iiholelwa miilongo yaamwameme ngaashi moKenja, moSudan, niikwawo yilwe mu Afrika noshowo mu Europa.
Sigo onena aakwashigwana miilongo mbika, yo oyo ya putuka tango, ihe sigo onena onkee ngaa kaa ye li melago, mombili nomevululuko. Ngele tse aaNamibia otwa etha tu iiyethele monkalo ya tya ngawo, nena otatu ka kanitha aantu, yo oyo ta tu kondjele aniwa okulela. Tse Aaleli yopamithigululwakalo moshilongo ashihe pautendo 14 (c), (i) na (ii) na 15 (1) (a) yoveta onti 25 yo 2000 mokutaamba nokutsakanitha omangambeko nomaikeyo miikwapolotika, otatu mu hololele nkee twe mu eethelapo ne aawiliki yopolotika.
Ihe itatu ka taamba ko no itatu ka zimina tu wilikwe notulelwe monkalo yuukeenakonasha nonkalonawa yaakwashigwana moshilongo shika. Onkee, otatu pula Omuwiliki kehe gwopolotika a kale nokwiipula onkalonawa yombepo yuumwayinathana, yuukumwe, yedhiminathanopo, yohole, yeyidhidhimiko, noyesimanekathano.
Otatu pula wo omuNamibia kehe na kale oye lye, niiholole, nkene a putudhwa nawa, mokusimaneka aaleli yepangelo, yopamithigulwakalo, aakuluntu, omuntu kehe, kutya nee ota shi pitile moompito dhiikundaneki nenge dhiigongi. Esimanekathano nokukondjela ombili nayi kale oyo iilalakanenwa yotango. Ekotampango lyoshilongo shetu, olya gandja shili uuthemba wokuholola omaiyuvo komuntu kehe, okupitila ongele omiikundaneki nenge moompito dhilwe dha ziminwa.
Ashike na shi tseyike wo nawa kutya, tse aaleli yopamithigululwakalo, otatu sithwa ohoni sho tatu pulakene nenge tatu lesha okwaana eputuko nesimanekathano tashi hololwa kuyamwe yomaaleli nayamwe yomiilyo yoongundu dhi ili nodhi ili dhopolotika. Shino ota shi pendutha epulo enene kaantu oyendji kutya: Onakuyiwa yoshigwana noshilongo shaNamibia, otayi ka kala tuu yelago!
Sho tu li tatu iilongekidhile nokutaalela omahogololo, tse Aaleli yopamithigululwakalo, otwa gandja neifupipiko eenditho nawa newiliko ewanawa kaanapolotika moshilongo. Tse aaleli yopamithigululwakalo, otwa tala kutya, omunapolotika inaa pya miinima mbyo twa tumbula metetekelo ando ina gwana.
Uuthemba mbuno wokukaleka po ombili moshigwana, otwa u pewa koveta yopamithigululwakalo Act 25/2000, 3(1). Onkene, pehulilo, Aawiliki yetu yopolotika aasimanekwa amuhe, ota tu mu indile mu fale ko ewi ndika koshigwana nokukaleka Namibia naakalimo yalyo ayehe melago, mombili, nomomapendulopo ngaashi naanaa sha yuulukiwa kondjodhi yo 2030. Tangi unene
Ondjokonona yopolotika moshilongo shetu, Namibia, pethimbo lyiita, otayi holola nkene Aanamibia ya kondjo muukumwe nokukambadhala ya kale ya hangana mongundu yimwe. Oonkambadhala ndhika odha ningwa nonando iita yomukolonyeki ya kala ya yaga kegonga naakwashigwana ayehe oya longele kumwe nokuholathana nombili. Nena sha ningi oshihaluthi okuholathana nokukalathana nombili.
Omayooloko gopapolotika opo taga kala. Onkee omayooloko ngaka ina ga ninga uutondwe mokati kaakwashigwana yetweni. Mpaka naa mpeyaka opwa tukuka ompepo yetondathano nokuhwahwameka omaihumbato nga: (i) Omityonayi goongundu tadhi shundulathana (ii) Omashekathano nomayambululathano (iii) Omahongakanitho ga nyatipala (iv) Omaihomateko niikondjitho piigongi.
Aawiliki aasimanekwa, muulethimbo woomvula 18, twa kala memanguluko lyetu, otwa li nokwiipanga iiyimati yombili, engungumano ehumokomeho, esimaneko lyongushu yomuntu, elago muudemokoli. Muulethimbo ndika otwa eende momahogololo ogendji gopaudemokoli wowenewene, nokutaambathana mombepo yuukumwe tayi koko neputuko. Omahogololo goludhi nduka, onkee ngaa tage ke ya.
Ondi uvite moomvula 2009 na 2010 natango otwe ga taalela. Ashike, aawiliki yoongundu dhoopolotika elandulathano ndino lyombili, ngele otaye li etha, ta li ya hunuka, ongaashi ohi momake gomunyenge, nena kape na malimbililo: otatu ka iyadha monkalo yaakwashigwana taa yamukulathana niikondjitho. Onkalo ndjika otayi ka shituka etiko lyombinzi, noomwenyo dhaantu yaa hena ondjo, tadhi ka kana.
Ngele sigo onena oha tu lili ompumpuhodhi omolu aaholike yetu mbo ya sa yo yamwe ya kana pethimbo lyiita iilulu yekondjelomanguluko, ngele shono otwe shi etha shi eendululwe, mbela ombepo yedhiminathanopo otatu ka vula we ngaa okwiigameka kuyo? Na tu taleni iiholelwa miilongo yaamwameme ngaashi moKenja, moSudan, niikwawo yilwe mu Afrika noshowo mu Europa.
Sigo onena aakwashigwana miilongo mbika, yo oyo ya putuka tango, ihe sigo onena onkee ngaa kaa ye li melago, mombili nomevululuko. Ngele tse aaNamibia otwa etha tu iiyethele monkalo ya tya ngawo, nena otatu ka kanitha aantu, yo oyo ta tu kondjele aniwa okulela. Tse Aaleli yopamithigululwakalo moshilongo ashihe pautendo 14 (c), (i) na (ii) na 15 (1) (a) yoveta onti 25 yo 2000 mokutaamba nokutsakanitha omangambeko nomaikeyo miikwapolotika, otatu mu hololele nkee twe mu eethelapo ne aawiliki yopolotika.
Ihe itatu ka taamba ko no itatu ka zimina tu wilikwe notulelwe monkalo yuukeenakonasha nonkalonawa yaakwashigwana moshilongo shika. Onkee, otatu pula Omuwiliki kehe gwopolotika a kale nokwiipula onkalonawa yombepo yuumwayinathana, yuukumwe, yedhiminathanopo, yohole, yeyidhidhimiko, noyesimanekathano.
Otatu pula wo omuNamibia kehe na kale oye lye, niiholole, nkene a putudhwa nawa, mokusimaneka aaleli yepangelo, yopamithigulwakalo, aakuluntu, omuntu kehe, kutya nee ota shi pitile moompito dhiikundaneki nenge dhiigongi. Esimanekathano nokukondjela ombili nayi kale oyo iilalakanenwa yotango. Ekotampango lyoshilongo shetu, olya gandja shili uuthemba wokuholola omaiyuvo komuntu kehe, okupitila ongele omiikundaneki nenge moompito dhilwe dha ziminwa.
Ashike na shi tseyike wo nawa kutya, tse aaleli yopamithigululwakalo, otatu sithwa ohoni sho tatu pulakene nenge tatu lesha okwaana eputuko nesimanekathano tashi hololwa kuyamwe yomaaleli nayamwe yomiilyo yoongundu dhi ili nodhi ili dhopolotika. Shino ota shi pendutha epulo enene kaantu oyendji kutya: Onakuyiwa yoshigwana noshilongo shaNamibia, otayi ka kala tuu yelago!
Sho tu li tatu iilongekidhile nokutaalela omahogololo, tse Aaleli yopamithigululwakalo, otwa gandja neifupipiko eenditho nawa newiliko ewanawa kaanapolotika moshilongo. Tse aaleli yopamithigululwakalo, otwa tala kutya, omunapolotika inaa pya miinima mbyo twa tumbula metetekelo ando ina gwana.
Uuthemba mbuno wokukaleka po ombili moshigwana, otwa u pewa koveta yopamithigululwakalo Act 25/2000, 3(1). Onkene, pehulilo, Aawiliki yetu yopolotika aasimanekwa amuhe, ota tu mu indile mu fale ko ewi ndika koshigwana nokukaleka Namibia naakalimo yalyo ayehe melago, mombili, nomomapendulopo ngaashi naanaa sha yuulukiwa kondjodhi yo 2030. Tangi unene
Kommentaar
Republikein
Geen kommentaar is op hierdie artikel gelaat nie